KPD Zlatarjeve osnovano je 29. srpnja 1969. godine, na veliku želju tadašnjih sugrađana, prepoznatog stvaralačkog utjecaja za Grad Zlatar, da se tradicijska osobnost grada očuva i učvrsti u vremenima koja dolaze i tako spoj nekadašnjeg i sadašnjeg ozračja kulturnog života grada učini neodoljivim svakom našem i vašem dolasku, ostanku, posjetu ili usputnom zaustavljanju.

Ljudi koji su zadužili KPD Zlatarjeve trajnom zahvalom što ono i danas diše kroz svoje male i velike članove, notne zapise i milozvučne melodije jesu: prof. Kazimir Sviben, Slavko Pozaić, Josip Glumpak, Božidar Hitrec, Branko Brlić, Stjepan Škof, Koloman Sviben, Zdenko Rajačić, Željko Ceboci, Stjepan Draganić, Željko Forko, Josip Hudi, Stanko Kljak, Jasna Mlakar, Miljenko Mlakar, Mirko Sviben, Zlatko Varga i Emil Šredl (predstavnici u Tijelima Udruge, Upravnom odboru te voditelji pojedinih sekcija).

KPD Zlatarjeve već je na samom početku imalo organiziran rad u sekcijama koje su vrlo marljivo radile dugi niz godina i svojim nastupima učinile da se za Zlatar čulo širom Hrvatske:

Glazbena sekcija (pjevači, gitaristi, mandolinisti, harmonikaši i melodičari) – pod vodstvom gđe. Jasne Mlakar,

Dramsko – recitatorska sekcija – pod vodstvom g. Emila Šredla i Marijana Kralja, a kasnije i Mirka Svibna. Za potrebe održavanja Zbora malih pjesnika, recitatore osnovnoškolskog uzrasta uvježbavala je gđa. Jasna Mlakar uz lektorsku pomoć Kazimira Svibna

Književna sekcija – pod vodstvom Božidara Hitreca

Jezikoslovna sekcija – pod vodstvom Kazimira Svibna

Folklorna sekcija – pod vodstvom g. Miljenka Mlakara

Plesna sekcija – pod vodstvom g. Stjepana Svibna

Tehnička služba – pod vodstvom Zlatka Varge, osnovana je radi rukovanja rasvjetnim i razglasnim uređajima i drugim pomagalima potrebnih prilikom izvođenja priredbi.

Spomenute sekcije okupljale su se oko zajedničkog cilja: očuvanje kulturne tradicijske baštine zavičaja kroz književno i glazbeno stvaralaštvo na kajkavštini i standardnom hrvatskom jeziku, skupljanje jezičnog blaga domaćeg govora, kao što su riječi, poslovice, uzrečice, usporedbe i dijelovi govora te magnetofonsko snimanje tekstova na domaćem govoru, zatim kroz organiziranje znanstvenih skupova za kajkavsko narječje i književnost. Cilje se nastavno ostvarivao i kroz sakupljanje narodnih rukotvorina, njegovanje plesova, pisanje dramskih djela na kajkavskom narječju itd.

Na inicijativu KPD-a „Zlatarjeve“ organizirana je prvi puta 1970. godine manifestacija „Dani kajkavske riječi“ u Zlataru, zajedno sa tadašnjim Narodnim sveučilištem (današnjim POU-om „Dr. J. Žerjavića“) i Fondom za kulturu. Okosnica manifestacije bili su Zbor kajkavskih pjesnika, Zbor malih pjesnika i Znanstveni skup o kajkavskom narječju i književnosti.

S vremenom se Društvo transformiralo, raslo, da bi se nakon toga smanjilo tako u današnje vrijeme broji pedesetak aktivnih članova okupljenih isključivo unutar glazbene sekcije DORA koju čine Dječji harmonikaško – gitaristički orkestar (pod vodstvom prof. Borisa Brežnjaka te odnedavno i prof. Mislava Svibna) i Ženska vokalna skupina „Dora“ ( pod vodstvom Jasminke Krušelj). Tu su i tri grupe djece polaznika tečaja gitare i jedna grupa djece polaznika tečaja pianina.

Glazbena sekcija DORA danas, izborom repertoara, odražava jednaku sklonost tradicionalnim napjevima pojedinih lokaliteta Hrvatske kao i modernijim izričajima popularne glazbe.

Svojim nastupima ista obilježava kulturne manifestacije u gradu Zlataru te bližoj i daljnjoj okolici unutar županije, ali i izvan nje, pojavljujući se na smotrama i glazbenim susretima srodnih udruga.

Dosada je zapaženije nastupe udruga ostvarila na susretima zborova i malih vokalnih sastava, županijskim smotrama, manifestacijama tijekom Adventa, manifestaciji 100% zagorsko, susretima glazbene mladeži itd.